Nacionalna i sveučilišna knjižnica


Povijest
Knjižnica je na samom početku svog postojanja bila smještena u drevnom zdanju napuštenoga dominikanskog samostana na današnjem Katarininom trgu 5. Ukinućem isusovačkog reda 1773. knjižnica prelazi u sastav Kraljevske zagrebačke akademije znanosti; visoke škole za pravo, filozofiju i teologiju.
Osnutkom Sveučilišta Franje Josipa I 1874. Akademijina knjižnica (Bibliotheca Regiae Academiae Zagrabiensis) prestaje djelovati, te dobiva naziv Sveučilišna čime je - kao sastavnom dijelu Sveučilišta - naglašena važnost njezine uloge u visokoškolskoj nastavi, koju je zadržala i do danas.

Godine 1913. Knjižnica ponovo mijenja lokaciju. Iz zgrade današnjeg Rektorata s oko 110.000 svezaka knjižnične građe seli u impresivno secesijsko zdanje, na trg Marka Marulića 21, u prvu zgradu koja je podignuta samo za potrebe knjižnice.
Projektirana za fond od 500.000 svezaka ubrzo je prerasla svoje potrebe i postala pretijesnom za pohranu 2,500.000 svezaka - knjiga, časopisa, novina, te posebno vrijednog fonda svojih zbirki.


Današnja lokacija
Izgradnja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice započela je 5. svibnja 1988.
Unatoč brojnim teškoćama, kojima pripada i domovinski rat, uspješno je završena.
Svečano je otvorena 28. svibnja 1995. u okviru proslave pete obljetnice Dana državnosti Republike Hrvatske.
Zgradu su projektirali hrvatski arhitekti M. Hržić. Z. Krznarić, D. Mance i V. Neidhardt.


Funkcija
Za razliku od zgrade na Marulićevu trgu, utemeljene na tradicionalnom knjižničarstvu u kojoj otvorenog pristupa knjigama nije bilo, nova knjižnica - uz knjigu na dohvat ruke, kombinira otvoreni i zatvoreni pristup, približavajući se engleskom tipu knjižnice.

NSK ima mnogo djelatnosti: izgrađivanje i organiziranje hrvatske nacionalne zbirke knjižnične građe; čuvanje i obnavljanje knjižnične građe, te izdavanje, izlaganje i promoviranje novih naslova...


Zanimljivosti

· U periodu izme­đu 1982. i 1987. iz naj­ve­će hr­vat­ske bi­bli­o­te­ke ukradeno je oko 1300 knji­ga, ve­du­ta, gra­fi­ka, ka­ra­ta i ilu­stra­ci­ja izda­nja iz 16., 17. i 18. sto­lje­ća. Radilo se o organiziranoj krađi starih i rijetkih (jedinstvenih) knjiga neprocjenjive vrijednosti, radi preprodaje na crnom tržištu. Većina knjiga je nepovratno izgubljena.

· U periodu izme­đu 1982. i 1987. iz naj­ve­će hr­vat­ske bi­bli­o­te­ke ukradeno je oko 1300 knji­ga, ve­du­ta, gra­fi­ka, ka­ra­ta i ilu­stra­ci­ja izda­nja iz 16., 17. i 18. sto­lje­ća. Radilo se o organiziranoj krađi starih i rijetkih (jedinstvenih) knjiga neprocjenjive vrijednosti, radi preprodaje na crnom tržištu. Većina knjiga je nepovratno izgubljena.
NSK je u svo­jemu odšte­tno­m za­htje­vu na­vela šte­tu od mi­li­jun tadašnjih njemačkih ma­ra­ka (oko 4 000 000 kuna).


· Knjižnica danas ima ima više od 2,5 milijuna svezaka knjiga.

· U njenim prostorima nalazi se, među ostalom građom, i vrijedna zbirka knjiga poznata pod nazivom Bibliotheca Zriniana, koju je utemeljio hrvatski ban Nikola Zrinski Čakovečki (1620-1664.g.)

· Antun Kukuljević joj je 1837. nadjenuo latinsko ime - Nationalis Academica Bibliotheca - kojim ističe dvojnost njezinih funkcija (kao obrazovne i nacionalne knjižnice).


Karta






Fotografije


P1012044.JPG




P1011984.JPG




P1011996.JPG




P1011989.JPG


P1011990.JPG


Autor: Barbara Tomić

Izvori:

& Google stranica, Barbyin tekst NSB / Hrvatske Bratske zajednice
& NSB / Wikipedia
& MZOŠ Ustanove - NSB