Lenucijeva potkova


Zelene površine u gradovima vrlo su važne zbog svojih funkcija rekreacije i odmora, ali i estetike. Parkovna tradicija Zagreba je duga i bogata . Početak vrtlarske djelatnosti u Zagrebu i razvoja parkova i perivoja seže još u srednjovjekovno razdoblje. Tada se na zagrebačkim prostorima javljaju hortulusi – vrtovi mješovite namjene u kojima se uzgajalo voće, povrće, ljekovito bilje itd. Tijekom 18. st. počeli su se uređivati i prvi perivoji. Krajem 18. st. otvoren je najveći park ovog dijela Europe – Maksimir.
Danas Zagreb ima 30 parkova koji se prostiru na ukupnoj površini od oko 400 000 m2. Najreprezentativnijim se primjerom smatra kompleks parkova u središtu grada pod nazivom Lenucijeva potkova (naziva se još i Zelena potkova). Čini je 7 trgova i vrt koji s tri strane, u obliku uglatog slova U, svojim zelenim površinama uokviruju urbanističke blokove Donjega grada. To su Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg Ante Starčevića, Botanički vrt, Trg Marka Marulića, Mažuranićev trg i Trg Maršala Tita.
Tek nakon Drugoga svjetskog rata slijed ovih trgova priznat je kao autentično graditeljsko djelo, a od 60-ih godina prošlog stoljeća naziv Lenucijeva potkova prihvaćaju svi – stanovništvo, znanost i mediji.

IMG_5049_zrinjevac(1).jpg
Zrinjevac


Milan Lenuci
Potkova je naziv dobila po Milanu Lenuciju (1849.-1924.). On je bio najvažniji zagrebački arhitekt i urbanist 19. st. podrijetlom iz Karlovca. Svojim rješenjima, ostvarenjima i pothvatima obilježio je Zagreb. Dugo mu se pripisivalo autorstvo Zelene potkove, koja je upravo zbog toga po njemu i nazvana. Međutim, neka istraživanja pokazala su da on zapravo nije bio začetnik te ideje o uokvirenju Donjeg grada. Ipak, iako autorstvo nije njegovo, njegov udio u ostarenju tog plana nesumnjivo je najveći. Aktivno je sudjelovao u razradi plana Potkove koja je započela krajem 19. st., napravio je njezin model te uredio Tomislavov trg i oblikovao Starčevićev, Marulićev, i Mažuranićev trg početkom 20. st.
Snješka Knežević, autorica knjige Zelena potkova, u svome djelu piše: „Potkova je projekt koji je realiziran postupno, bez kontinuiteta i u realizaciji je sudjelovalo više osoba, generacija, stilova i disciplina. Jedina autentična urbanistička razmišljanja koja u jedinstvo povezuju i prošlost i sadašnjost i budućnost, dakle sve na što mora računati takav veliki urbanistički projekt, potječu upravo od Milana Lenucija. Svi ostali prijedlozi i zahvati potaknuti su drugim pobudama, gube iz vida cjelinu ili je vide tek malim djelom.“
Zato možemo reći da Potkova s punim pravom nosi ime ovog arhitekta.


IMG_5047_tomislava(1).jpg
Trg kralja Tomislava


Parkovi Potkove
Prvi i najstariji u nizu parkova Potkove je Zrinjevac. To je najstarije donjogradsko šetalište. Na Zrinjevcu se nalazi aleja platana te poprsja značajnih osoba hrvatske povijesti postavljena krajem 70-ih godina 19.st. (Ivan Mažuranić, Fran Krsto Frankopan, Andrija Medulić, Juraj Julije Klović, Nikola Jurišić, Ivan Kukuljević
i Ruđer Bošković). Ovdje se nalaze Glazbeni paviljon i zgrada HAZU. Početkom prošlog stoljeća Zrinjevac je dobio fontane.
Na ovaj park nastavlja se Strossmayerov trg na kojem se nalazi spomenik biskupu Josipu J. Strossmayeru i poprsja Dragutina Domjanića i Augusta Šenoe. Zatim ide Trg kralja Tomislava s velikim parkom, Umjetničkim paviljonom i spomenikom kralju Tomislavu.
Južni dio Potkove obuhvaća Starčevićev trg i Botanički vrt. Botanički je vrt utemeljen 1889. g., a osnivač je bio zagrebački profesor botanike dr. Antun Heinz koji je skupa s nadvrtlarom Viteslavom Durchanekom napravio prvi nacrt vrta. Napravljen je u pejsažnom stilu, sa slobodnim skupinama drveća i krivudavim stazicama. Danas se u njemu uzgaja oko 10 000 biljnih vrsta, a sastavni dio su i dva jezera.
Istočnu stranu potkove čine Marulićev, Mažuranićev i Trg maršala Tita. Na Marulićevu se trgu nalazi zgrada Hrvatskog državnog arhiva ispred koje je park sa spomenikom Marku Maruliću. Na trgu maršala Tita je zelenilom okruženo Hrvatsko narodno kazalište.


IMG_5046_starčevićev(1).jpg
Stračevićev trg



Izvori:
http://www.bum.vjesnik.hr/Html/2004/12/05/Clanak.asp?r=kul&c=1
http://www.geografija.hr/clanci/print-verzija/645/lenucijeva-potkova.htm
http://hr.wikipedia.org/wiki/Zagreb

Sama po sebi, Lenucijeva potkova predstavlja jedno veliko ostvarenje hrvatske urbanističke gradogradnje. Svojom strukturom i sadržajima ona je i jedan od najljepših kulturno-povijesnih spomenika 19. st.
Međutim, ona nema samo povijesno značenje. I danas je jedno od najdražih šetališta u središtu grada i mirna oaza za odmor.
S obzirom na ljepotu parkova i spomenike koji se u njima nalaze, ali i važne javne zgrade koje se nalaze oko njih (HAZU, Umjetnički paviljon, HNK…), ona je i jedno jako lijepo turističko odredište.
Zato mislim da bi svi turisti trebali barem proći kroz Lenucijevu potkovu na svom obilasku Zagreba jer to je vrlo lijep kompleks parkova koji je šteta ne vidjeti.




IMG_5032_botanički(1).jpg
Botanički trg
IMG_5007_maršala_tita(1).JPG
Trg Maršala Tita