Kula Lotrščak



Uspinjačom iz Ilice dolazimo do kule Lotrščak. Kula uz nekadašnja mala gradska vrata Dverce na Strossmayerovom šetalištu, smatra se do danas najbolje sačuvanim objektom gradskog obrambenog sistema. Vrata Dverce više ne postoje, ali poznata su po tlocrtu iz 1793. godine. Imala su oblik nepravilna četverokuta, a prolazilo se kroz njih uz ugao kule. Nakon rušenja malih vrata Dverce kula je ostala u nizu kuća podignutih na južnom gradskom bedemu.


Povijest:

Po sačuvanim dokumentima saznajemo da je kula je podignuta sredinom 13. stoljeća (izmedu 1242 i 1266) kad je Gradec ispunjavao obvezu preuzetu Zlatnom bulom Bele IV da će izgraditi utvrde. Njezin izgled u srednjem vijeku nije poznat, kao što nisu poznate ni druge srednjovjekovne građevine Gradeca.

Kula je čuvala gradečke bedeme i stanovnike grada koji je 350 metara širok i 500 metara dug - to je naš Gornji grad, Gradec, Grič ili, kako bismo danas rekli, najromantičniji dio Zagreba.
Kada je prestala opasnost od neprijatelja s istoka, kula dobiva drugu namjenu, ali je grad nikada nije prodao, već ju je davao u najam. Tako je godine 1808. general Ivan Jelačić unajmio kulu uz odštetu - jedan zlatnik godišnje. Kavanar Stjepan Todt uredio je sredinom 19. stoljeća u kuli svoju kavanu, a na prvom katu prvi se put na nekoliko stolova igrao biljar. Kasnije su u kuli bili i stanovi, što je potrajalo sve do 1981. kada je kula preuređena i kad je postala pristupačna javnosti, prvi put u dugoj njezinoj povijesti.
Kula Lotrščak izrađena je, poput drugih dijelova gradskih utvrda, od nepravilnog kamenja mjestimično nešto miješanog opekom. Debljina njezinih zidova iznosi oko 195 cm, što je uobičajena debljina zida i u drugim kulama Gradeca. Prizemlje i prvi kat su nadsvodeni širokim križnim svodovima. Okomiti bridovi tornja izgrađeni su od kamenih kvadera, osim donjeg dijela jugozapadnog brida na koji se neposredno nastavlja gradski bedem. Četvrti kat izgrađen je od opeke, a zidovi su mu mnogo tanji od onih kamenih u nižim dijelovima kule. Kula je visoka 19 metara, krovište pet, kupola šest, dakle ukupno 30 metara.

Kula po svom četvrtastom tlocrtu, po strukturi zidova i po proporcijama romanički je objekt. sredinom 19. stoljeća, u vrijeme romantičkog vala restauriranja srednjovjekovnih građevina reromanizirao ju je arhitekt Kuno Waidmann, pa je taj oblik zadržala do danas.


Zvonjava:

Kula je nazvana po zvonu “campana latrunculorum” (zvono lopova) koje je s nje zvonilo svake večeri prije zatvaranja gradskih vrata. Vrata su se ljeti zatvarala u 22 sata, a zimi u 21 sat. I tako, dok se nekoć s nje zvonjavom upozoravalo na opasnosti od neprijatelja, požarima ili nevremenu, danas se, tamo od 1927. topovskim pucnjem točno u podne »rihtaju zagrebačke vure«. Slijedi zvonjava zagrebačkih crkvenih zvona.
U prizemlje se ulazi s južne strane, a u njemu se nalazi informativni centar Muzejskog prostora. Stube na sjeverozapadnom uglu vode u prvi kat (prostor za likovne izložbe), u drugi i u više katove (Muzej grada Zagreba).




P5160948.JPGP5160950.JPG P5160949.JPG

-> lokacija kule se nalazi pod slovom c...

više na: http://www.monel.hr/povjest/kulaLotrscak.html
http://www.vjesnik.hr /Html/1999/02/25/nzag.htm



Melita Mihaljević 2.h
<3